Voda živim bićima znači život a zgradama smrt ! Vlaga je glavni uzročnik mnogih procesa razaranja građevina, iako one većini djeluju poput vječnih tvorevina kojima je potreban bilo kakav servis. No, kuće i zgrade treba održavati jednako brižno kao i automobile, ako ne i bolje. Prosječni vijek trajanja zgrade je oko 80 godina, no da bi se spriječile veće sanacije mnoge dijelove treba redoviti održavati. Koliko utjecaja na trajnost objekta ima održavanje najbolje ilustrira uspoređenje objekata izgrađenih u istom periodu po istim projektima tehnologiji i od istih materijala. Vidljiva razlika u kvaliteti objekata kao cjeline, uočljiva je kod onih koji su predmet brige vlasnika i onih kojima nije posvećena ni najosnovija pažnja. Na mnogim mjestima možemo vidjeti objekte izgrađene od manje trajnih materijala koji su u uporabi nekoliko decenija, a još uvijek su u zadovoljavajućem stanju. To je rezultat dobrog održavanja, blagovremene i brze intervencije na otklanjanju i najsitnijih kvarova. Zato najvažniji je zadatak graditelja, pri izgradnji i sanaciji zgrada, zaštita od vlage.
PUTEVI VLAGE
Zbog djelovanja vlage, mnogi konstrukcijski elementi mogu biti zahvaćeni razornim djelovanjem. Ako se hitni kvarovi, koji su rezultat djelovanja vlage, ne otklone, mogu nanijeti neprocjenjive štete objektu i ugroziti stabilnost pojedinih njegovih dijelova. Osim materijalnih šteta, poteškoće u korištenju najbolje osjećaju oni kojima se takove neprijatnosti događaju, a posebice osobama koje boluju od astme, reume i sl..
Voda ovlažuje građevinu s tri fronte:
IZ ATMOSFERE – oborinske vode, snijeg i kiša
Vlaženje zgrade uslijed kiše i snijega je vrlo štetno. Zato se krov zaštićuje krovnim pokrivačem i jače istaknutim vijencima. Međutim, vlaženje može nastati i u slučajevima da je krovni pokrivač ispravan. Uzročnici vlaženja mogu biti kvarovi i dotrajalost olučnih horizontala i vertikala, prozorskih i drugih klupčica i opšava ili loše održavanje kanalskih šahtova, podrumskih prozora, topljenja snijega na krovovima i lođama. Vlaga se zbog ovih oštećenja pojavljuje na pročeljima i manifestira otpadanjem i ljuštenjem žbuke, te vlaga kroz zidove i stropove prodire u prostorije zgrade.
IZ ZEMLJE – kapilarno upijanje vlage i procjedna voda
Oborinska voda stvara površinsku vodu koja vrši pritisak na zemljište i zgradu, te kao procjedna voda teče u niže slojeve zemljišta i tako se sakuplja kao podzemna voda. O procjeđivanju vode kroz različite terene može nam poslužiti podatak da istu količinu vode pjeskovito tlo propusti za 10 minuta, a glineno tlo za 70 dana. Ako se tlo sastoji od različitog zemljišta tada se voda može sakupljati uz podzemne zidove kao zaustavljena voda. Uz ove vrste voda ponekad oko podzemnih zidova postoji kapilarna vlaga koja je stalno prisutna u zemljištu i djeluje na zgradu. Protiv spomenutih voda i vlage postoje praktične metode hidroizolacijskih zaštita koje se danas izvode s različitim materijalima, te drenažom oko zgrade. Kritična mjesta su prodori cijevi kroz zidove podruma, te spojevi vertikalne i horizontalne hidroizolacije.
IZ ZRAKA PROSTORIJE– kondenzna vlaga
U svim prostorijama gdje ljudi borave razvija se manja ili veća količina vodene pare. U zraku svake prostorije nalazi se vodena para koja se pri promjeni temperature može vidjeti kao magla ili rosa na hladnim predmetima. Dakako, pri istoj temperaturi vidljiva je i pojačana “proizvodnja” pare npr. u kuhinji za vrijeme kuhanja. U kubni metar zraka, pri 20 C, može se uskladištiti 17 grama vodene pare i pri tomu je zrak zasićen 100% (relativna vlažnost mu je 100%). Svaki dodatni gram vlage se kondenzira, ali se kondenzira ista količina ako se temperatura spusti ispod 20 C. Ova pojava se najčešće javlja u kuhinjama, kupaonicama, praonicama i sl.. Kondenzat vodene pare vlaži žbuku i vremenom ga razara. Kod armirano betonskih konstrukcija kondenzat može izazvati koroziju armature i uništavati konstrukciju. Svi elementi od armiranog betona na vanjskim zidovima (nadvoji, serklaži) predstavljaju toplinske mostove i na njima se kondenzira vodena para, ako nisu dovoljno toplinski izolirani. Kondenzat se negativno odražava na prozore, vrata, što onemogućava dobro zatvaranje i skraćuje vijek trajanja stolarije. Jedini lijek protiv kondenza je često zračenja prostorija i ravnomjerno grijanje.
VLAGA NA ZIDU IZAZIVA
VLAŽNE MRLJE
Vlažne mrlje su prvi i najjednostavniji simptom vidljiv na zidu. Naime, mnogo vlage se “uskladišti” u zidu, a samo je manji dio vidljiv kao mrlja.
SALITRA – ISCVJETAVANJE SOLI
Vlaga sobom nosi različite soli koje se otapaju u vodi poput šećera ili kuhinjske soli. Vlaga koja se diže iz zemlje “pokupi” soli i unosi ih u zid. U samom zidu, betonu, mortu, opeci, žbuku ima različitih tipova soli koje voda otapa i procesom difuzije seli s jednog na drugo mjesto. Suhi kristal ima relativno mali volumen, no kada se napije vode poveća se i stvara veliko naprezanje u građevinskom materijalu, te izaziva razaranja (ljuštenje žbuke, mrvljenje opeke, odljepljivanje pločica i sl.). Na zidu primjetan je bijeli prah koji ima primjesa i drugih soli (klorida, sulfata, karbonata i sl.).
SOLI I MRAZ
Kada se udruže vlaga, sol i mraz nitko im nije ravan u uništavajućem djelovanju. Soli povećavajući svoje kristale stvaraju veliki pritisak ljeti, dok zime tom pritisku treba dodati i povećan volumen vode koja se smrzne.
BIOLOŠKA KOROZIJA
Na vlažnim zidovima rastu alge, lišajevi i plijesan. U novim zgradama gdje se pojavljuje kondenzna vlaga ispunjen je glavni uvjet za pojavu gljivica i plijesni. Alge i lišajevi svojim organskim kiselinama razjedaju anorganske materijale (beton, opeka i sl.).
Brošuru Alge i gljivice na fasadi možete skinuti OVDJE
KEMIJSKA KOROZIJA
Otpadne vode i zagađen zrak prijenose mnoge štetne kemikalije koje različitim kemijskim reakcijama u vodenom mediju razaraju beton i žbuku, te dolazi do korozije. Korozija metala dobro je poznata, no danas se još mnogi građevinski materijali ispituju i proučavaju pojave korozivnih procesa. U zgradama s armirno-betonskom konstrukcijom kroz pukotine prolaze kemikalije do armature, pa korozija smanjuje čvrstoću cijele konstrukcije. Opet, nazočnosti tim procesima, pogoduje vlaga.
GUBITAK TOPLINSKE IZOLACIJE
Velike investicije uložene u toplinsku izolaciju slabo su efikasne ako je toplinska izolacija natopljena vlagom. Gubi se velika količina energije, jer toplinska izolacije ne funkcionira zato što je oslabljena izolacijska moć.
Vlaga je glavni uzročnik mnogih procesa razaranja građevina, iako one većini djeluju poput vječnih tvorevina kojima je potreban bilo kakovi servis. No, kuće i zgrade treba održavati jednako brižno kao i automobile, ako ne i bolje. Prosječni vijek trajanja zgrade je oko 80 godina, no da bi se spriječile veće sanacije mnoge dijelove treba redoviti održavati. Koliko utjecaja na trajnost objekta ima održavanje najbolje ilustrira uspoređenje objekata izgrađenih u istom periodu po istim projektima tehnologiji i od istih materijala. Vidljiva razlika u kvaliteti objekata kao cjeline, uočljiva je kod onih koji su predmet brige vlasnika i onih kojima nije posvećena ni najosnovija pažnja. Na mnogim mjestima možemo vidjeti objekte izgrađene od manje trajnih materijala koji su u uporabi nekoliko decenija, a još uvijek su u zadovoljavajućem stanju. To je rezultat dobrog održavanja, blagovremene i brze intervencije na otklanjanju i najsitnijih kvarova. Zato najvažniji je zadatak graditelja, pri izgradnji i sanaciji zgrada, zaštita od vlage.