Preporuke i hodogram suvlasnicima stambenih zgrada za postavljanje punionica električnih vozila

 

Uvod

Prije svega napominjemo da u trenutku pisanja ovog hodograma ne postoji izričita zakonska ili podzakonska regulativa u svezi s izgradnjom i postavljanjem punionica električnih vozila. Stoga su ove preporuke bazirane na postojećoj zakonskoj regulativi, tj. na Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (dalje: ZV), propisima koji reguliraju tržište električne energije[1], protupožarnim propisima[2] i generalno pravilima elektroinženjerske, električarske te građevinske struke kao i na mišljenju Ravnateljstva civilne zaštite pod klasom 245-02/24-25/417 od 11.11.2024. godine koje prilažemo uz ove preporuke

S obzirom na prethodno navedeno, kao i na činjenicu da se kod punionica električnih vozila radi o relativno novoj tehnologiji bez dugogodišnje prakse ugradnje i korištenja, ove preporuke i hodgram su isključivo informativne prirode. ZAPAD-STAN d.o.o. ne preuzima odgovornost za bilo kakvu moguću štetu, troškove ili druge pravne posljedice koje mogu nastati suvlasnicima u postupku izgradnje i postavljanja punionice električnih vozila temljem ovdje iznesenih preporuka i hodograma.

 

[1] Vidi https://www.hep.hr/ods/zakoni-i-propisi-138/138

[2] Zakon o zaštiti od požara i relelvantni podzakonski propisi

MUP mišljenje – Punjenje električnih vozila u garažama

 

Protupožarna zaštita

Kod rada punionica postoji razik zapaljenja električnog vozila, a što može biti iznimno opasno. Ako se radi o požaru na otvorenom rizik je nešto manji te vatrogasci mogu lakše intervenirati i spriječiti daljnju štetu. Međutim, u zatvorenim garažama požar može biti veoma opasan, ne samo zbog dima koji sadrži otrovne tvari, nego zbog činjenice da električno vozilo može goriti satima te je gašenje požara vodom iznimno teško i zahtijeva aproksimativno 10.000,00 – 12.000,00 litara vode po vozilu, zbog čega postojeći protupožarni sustavi vrlo vjerojtano ne bi bili dostatni za gašenje požara.

Dakle, u slučaju zapaljenja električnog vozila, vrlo lako može doći do razvoja visoke temperature (preko 1000oC) koja može dovesti do štete na armaturi betonske konstrukcije, ugrožavajući time mehaničku otpornost i stabilnost zgrade, ali i do oštećenja ili uništavanja ugrađenih instalacija.

U tom smislu zauzimamo stajalište da bi u svakom slučaju prilikom ugradnje punionica u garažama bilo potrebno izvršiti građevinske radove kojima bi se napravila protupožarna zaštita betonske ploče iznad punionice te bi bilo preporučljivo ugraditi, odnosno pribaviti dodatnu opremu koja bi vatrogascima olakšala gašenje požara na električnim vozilima, a sukladno preporukama vatrogasne službe.

Uz to, preporučljivo je preispitati da li postoji uopće, odnosno je li adekvatan postojeći ventilacijski sustav za odvođenje dima i topline. Također je nužno razmotriti i postojanje, odnosno prohodnost evakuacijskih puteva u slučaju požara.

Napominjemo kako navedeno nije uređeno nekim posebnim propisima jer posebne regulative, kao što smo već napomenuli, u trenutku pisanja ovih preporuka još nema, no zauzimamo stajalište da svakako treba poštivati pravila struke u pogledu protupožarne zaštite te provesti sve moguće mjere kako bi se spriječila ozbiljna šteta na konstruktivnim elementima zgrade kao i na drugoj imovini suvlasnika.

Zaključna napomena – naša je preporuka punionice svakako graditi na otvorenom, tj. na zemljištu zgrade ili na javnoj površini uz suglasnost nadležnih tijela jedinice lokalne samouprave kada god je to moguće. Naime, izvedba na otvorenom zahtijeva značajno manje troškova te je opasnost od štetnih posljedica požara uvelike umanjena.

 

Procedura za ugradnju punionice

U nastavku iznosimo hodogram radnji za ugradnju punionica te objašnjenja pojedinih točaka.

 

  1. Utvrđivanje postojećeg stanja

Bez obzira da li se punionica izvodi na otvorenom ili u podzemnoj garaži, nužno je utvrditi da li postojeće stanje zgrade udovoljava ugradnji punionice u smislu ispunjavanja protupožarnih mjera sigurnosti kao i utvrđivanja eventualnih radnji za nadogradnju strujne mreže zgrade.

U tom smislu preporučamo pregled ovlaštenih osoba – stručnjaka za protupožarnu sigurnost radi određivanja mjera zaštite od požara, pogotovo ako se radi o punionici koja se ugrađuje u zatvorenom prostoru te pregled električara radi utvrđivanja potrebnih radova na strujnoj mreži, a po potrebi se mogu izvršiti i drugi pregledi ovlaštenih stručnjaka.

 

  1. Suglasnost suvlasnika

Ukoliko punionicu financira pojedini suvlasnik u svojoj vlastitoj garaži ili na vlastitom vanjskom parkirnom mjestu, dovoljna je suglasnost obične, tj. natpolovične većine suvlasnika, gledajući po suvlasničkim udjelima. S obzirom na prethodno poglavlje, preporučamo da se suvlasnika u slučaju izgradnje punionice u vlastitoj garaži obveže na provođenje protupožarnih mjera.

Ukoliko bi se punionica izvodila na zajedničkim dijelovima zgrade te bi se ugradnja financirala iz sredstava pričuve, sukladno odredbama čl. 39. Zakona o upravljanju i održavanju zgrada također je dovoljna obična većina suvlasnika

Ne preporučamo ugradnju punionice na parkirno mjesto u vlasništvu pojedinog suvlasnika, a na teret sredstava pričuve, obzirom da to može dovesti u budućnosti do konfliktnih situacija te dodatnih pravnih problema.

 

  1. Izrada projekata

Ovlašteni elektroinženjer, u suradnji s električarem, treba izraditi projekt temeljem kojeg će kasnije električar izvršiti ugradnju punionice. Iz projekta će se također vidjeti da li je potreban dokup struje, način na koji će se ugradnja izvesti itd.

Ako se projekt financira iz sredstava pričuve potrebno je i za to imati odluku suvlasnika natpolovičnom većinom.

U izradi projekta preporučamo svakako izvršiti i ispitivanje postojeće mreže kako bi se mogao utvrditi opseg daljnjeg zahvata.

Također, nadležni ovlašteni inženjeri trebaju izraditi i druge potrebne projekte za protupožarnu sigurnost itd.

 

  1. Brojilo/obračunsko mjerno mjesto

4.1. Ugradnja zasebnog brojila

Svakako predlažemo da se za punionicu postavi zasebno brojilo, odnosno da se izvede novi priključak koji će dobiti svoje obračunsko mjerno mjesto i šifru kupca.

U slučaju ugradnje zasebnog brojila, za troškove električne energije punionice izdaju se zasebne uplatnice, koje mogu glasiti na teret sredstava pričuve ako je u pitanju zajednička punionica ili na individualnog suvlasnika ako ju izvodi za sebe.

Prednosti zasebnog brojila su sljedeće:

  • Lakše praćenje potrošnje električne energije, obzirom da HEP očitava brojilo te dostavlja račune po stvarnoj potrošnji u skladu s odabranom tarifom:
  • Lakše spajanje novih korisnika, tj. dodatnih punionica:
  • Lakše dokupljivanje dodatne snage električne energije:
  • Neovisnost o postojećim zajedničkim brojilima;
  • Dosadašnja iskustva korisnika su pokazala da je lakše regulirati međusobna prava i obveze te financiranje troškova.

 

Prvi korak za ugradnju novog brojila je pribava elektroenergetske suglasnosti (EES) koju izdaje HEP.

  1. Izvođenje punionice za pojedinog suvlasnika

Ako punionicu izvodi individualni suvlasnik, onda će isti morati od HEP-a pribaviti EES te također izvršiti sve uplate prema HEP-u. Dakle, generalno suvlasnik u toj situaciji samostalno surađuje s HEP-om.

  1. Izvođenje zajedničke punionice svih suvlasnika

U suprotnome, tj. ako suvlasnici ugrađuju (zajedničku) punionicu, zahtjev za izdavanje EES-a može podnijeti predstavnik suvlasnika te se onda svi daljnji troškovi prema HEP-u podmiruju iz sredstava pričuve.

4.2 Korištenje zajedničkog brojila

Ukoliko pojedinačni suvlasnik izvodi punionicu u svojoj garaži ili na vanjskom parkirnom mjestu i koristi zajedničku električnu energiju, tj. spaja se preko zajedničkog brojila, svakako preporučamo ugraditi kontrolno brojilo koje će biti dostupno svim suvlasnicima radi kontrole potrošnje te sklopiti ugovor sa suvlasnikom kojim će se isti obvezuje plaćati struju prema potrošnji.

Obzirom da je upravitelj ovlašten samo utuživati zajedničku pričuvu, a ne potraživanja nastala između samih suvlasnika, preporučamo da suvlasnici u ovom slučaju u međuvlasničkom ugovoru predvide mogućnost angažiranja odvjetnika i utuživanja troškova neplaćene električne energije. Napominjemo da je za to potrebna odluka natpolovične većine suvlasnika.

U svakom slučaju ne preporučamo spajanje punionice individualnog suvlasnika na zajedničko brojilo, obzirom da to može dovesti do puno većih troškova za suvlasnike u budućnosti te u određenim okolnostima i do nepotrebnih parničnih postupaka.

S druge strane, ako se izvodi zajednička punionica, naplata električne energije je manji problem, obzirom da se svakako financira iz sredstava zajedničke pričuve. Stoga korištenje zajedničkog brojila za zajedničku punionicu nema toliko nedostataka kao u prethodnom slučaju, ali preporučamo svejedno ugradnju kontrolnog brojila radi praćenja potrošnje te odgovarajuće izmjene predviđenog troška el. energije u godišnjem programu upravljanja i održavanja zgrade.

U slučaju korištenja postojećeg zajedničkog brojila, postoji vjerojatnost da neće biti nužna pribava EES-a, već samo dokup struje.

 

  1. Izvedba projekta

Nakon što se pribavi EES može se pristupiti izvođenju projekta od strane ovlaštenog električara te izvođenju svih ostalih potrebnih građevinskih i drugih radova kako bi se zadovoljila protupožarna sigurnost.

 

  1. Instalacija brojila od strane HEP-a i puštanje u rad punionice

Preporučamo da suvlasnici prije puštanja u rad od električara zatraže ateste ugrađenih materijala i opreme te završno ispitivanje mreže.

 

  1. Atestiranje

Prema sadašnjoj regulativi, tj. zbog nepostojanja iste, ne postoji ni mogućnost cjelovitog atestiranja gotove instalacije (kao npr. za sprinkler sustav i sl.), ukoliko se to promijeni ažurirat ćemo ovaj podnaslov.

Moguće je ispitivanje izvedene instalacije električne energije te pribava uvjerenja od strane ovlaštene osobe, tj. ovlaštenog elektroinženjera.

Ovlašteni inženjer odgovarajuće struke može utvrditi jesu li adekvatno provedene sve protupožarne mjere, što bi bilo preporučljivo za punionice u zatvorenim prostorima.

 

  1. Izmjene međuvlasničkog ugovora

U slučaju izgradnje zajedničke punionice predlažemo da se uvjeti i način korištenja iste regulira međuvlasničkim ugovorom. Za izmjene međuvlasničkog ugovora potrebna je obična, tj. natpolovična većina suvlasnika.