
U prostoru Nacionalne i sveučilišne knjižnice 03.04. svečano je uručeno 25 odluka o financiranju te 67 ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava, ukupne vrijednosti 107,83 milijuna eura. Riječ je o 92 projekta energetske obnove u iznosu od 162 milijuna eura, od čega su 107,83 milijuna eura bespovratna sredstva iz Mehanizma za oporavak i otpornost. Ovim projektima obnovit će se 5.826 kućanstava.
Svečanoj dodjeli odluka prisustvovali su predsjednik Vlade Andrej Plenković, potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić i direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Luka Balen.
Odluke su dodijeljene na temelju Poziva Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine „Energetska obnova višestambenih zgrada“ iz ožujka 2024. godine. Pozivom se sufinancira izrada projektne dokumentacije i energetska obnova postojećih višestambenih zgrada neoštećenih u potresima te onih koje su bile oštećene u potresima 22. ožujka te 28. i 29. prosinca 2020. godine na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije, no u međuvremenu su već provele obnovu nakon potresa.
Djelovanje Zapad-stana na području energetske obnove višestambenih zgrada
Zapad-stan kao upravitelj višestambenih zgrada na području energetske obnove višestambenih zgrada djeluje od prvih natječaja, ne samo u ulozi upravitelja već i kao voditelj projekata energetske obnove.
U suradnji sa suvlasnicima, predstavnicima i projektantima raznih struka pripremili smo i kao prijavitelj i voditelj projekata uspješno prijavili 5 višestambenih zgrada na zadnji Poziv energetske obnove višestambenih zgrada, ukupne procijenjene vrijednosti projekata od 21.500.000,00 €. Od 5 prijava sve su zgrade zadovoljile uvjete natječaja, dok su na svečanoj dodjeli uručeni Ugovori o dodjeli bespovratnih sredstava i Odluke o financiranju za dvije zgrade, ukupne vrijednosti projekta od preko 11.800.000,00 eura, tj. preko 9.000.000,00 eura bespovratnih sredstava. Za preostale tri zgrade pošto su zadovoljile sve raspisane uvjete, čeka se dodatna alokacija sredstava i donošenje odluka o financiranju i potpisivanja Ugovora kako je i sam ministar Bačić najavio.
Također smo u ulozi upravitelj surađivali i sudjelovali sa prijaviteljem pri prijavi za još 2 višestambene zgrade pod našim upravljanjem. Ukupna kvadratura prijavljenih zgrada je neto stambene površine od otprilike 75.000 m2, gdje je smješteno otprilike 1.000 stambenih jedinica. Za obje zgrade na svečanoj dodjeli su predstavnicima suvlasnika dodjeljeni Ugovori o dodjeli bespovratnih sredstava.
U periodu od 2016.-2018. godine obnovili smo 5 višestambenih zgrada na području Grada Zagreba i okolice., ukupne vrijednosti investicije od oko 1.800.000 eura. Sveukupna vrijednosti gore navedenih projekata iznosi preko 6 milijuna eura.
Nadalje, 2. izmjenama Poziva iz 2022. za još dvije zgrade koje su bile na listi čekanja su prihvaćene prijave. Za obje zgrade je potpisan Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava sa Ministarstvom prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine te Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te su u ovom trenutku radovi na samoj obnovi u tijeku. Ukupna procijenjena vrijednost ovih dvaju projekata iznosi 2.200.000,00 €.
Kako su izgledali dosadašnji radovi te krajnji rezultat na prijašnjim završenim energetskim obnovama možete vidjeti i u našoj galeriji Radili smo.
Za dodatne informacije i pojašnjenja svakako pratite mrežnu stranicu Ministarstva https://mpgi.gov.hr te javni portal sustava fondovieu (eNPOO) https://fondovieu.gov.hr .
I, kao i uvijek sa svojim upitima možete se obratiti i nama kao Vašem upravitelju!
Ako pak ne upravljamo Vašom zgradom i ako ste zainteresirani da se to promijeni, možete nas kontaktirati putem obrasca Upit za ponudom za upravljanje te ćemo Vam poslati našu ponudu u najkraćem roku.
Cilj Poziva je provođenje integralne energetske obnove, dubinske obnove i sveobuhvatne obnove višestambenih zgrada koja će rezultirati uštedom godišnje potrebne toplinske energije za grijanje (QH,nd) (kWh/god) od najmanje 50% u odnosu na stanje prije obnove na razini svakog projektnog prijedloga. Iznimno, zgrade upisane u Registar kulturnih dobara RH (kao pojedinačno zaštićeno nepokretno kulturno dobro ili kao dio kulturno-povijesne cjeline), koje ne mogu ostvariti gore spomenuti uvjet, trebaju ostvariti uštede primarne energije (Eprim) na godišnjoj razini od najmanje 30% u odnosu na stanje prije obnove, također na razini svakog pojedinog projektnog prijedloga.
Sufinanciranje energetske obnove višestambenih zgrada nastavit će se kroz Program konkurentnosti i kohezije 2021.-2027., za što je osigurano je 89 milijuna eura iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Osim toga, Nacionalnim planom stambene politike do 2030. predviđeno je još 400 milijuna eura usmjereno na održivo stanovanje.
„Za sve one upravitelje koji su ispunili kriterije našeg Javnog poziva osigurat ćemo sredstva, a tu je na rezervnoj listi još 291 projekt“, dodao je ministar Bačić.
Dugoročni ciljevi i planovi za budućnost
Prema Dugoročnoj strategija obnove nacionalnog fonda zgrada do 2050. godine, predviđena je obnova stambenih i nestambenih zgrada, kako javnih tako i privatnih, s ciljem njihove transformacije u energetski visokoučinkovite i dekarbonizirane objekte. Do tada, sve bi zgrade trebale imati gotovo nultu energetsku potrošnju ili visoku energetsku učinkovitost, a stopa energetske obnove s 0,7% na 3% godišnje do 2030. godine, što podrazumijeva obnovu 30 milijuna metara kvadratnih zgrada. Poseban naglasak stavljen je na povećanje seizmičke otpornosti, u kontekstu potresa koji su pogodili Hrvatsku 2020. godine.
Investicije u energetsku obnovu zgrada donose brojne prednosti – smanjenje energetskih troškova, povećanje vrijednosti nekretnina, poboljšanje unutarnjih klimatskih uvjeta, veću sigurnost u slučaju seizmičkih aktivnosti i požara te gospodarski rast.
„U godinama koje su pred nama slijedit će novi natječaji, bit će izdvojena značajna sredstva i vjerujemo da će na kraju energetske obnove zgrade biti u skladu s onim krilaticama da one više štede, više vrijede, imaju bolju mehaničku otpornost i stabilnost, da su sigurnije u slučaju požara i da su uvjeti života u tim zgrada zdraviji za njihove korisnike i stanare“, kazao je premijer Plenković.
Do završetka Nacionalnog plana oporavka i otpornosti predviđeno je obnavljanje 1,7 milijuna m² stambenog i poslovnog prostora, uz osigurana nacionalna i europska sredstva od 3 milijarde eura. Energetska obnova višestambenih zgrada nije samo ulaganje u zgrade već i u kvalitetniji život građana i održivu budućnost.